Kanarski otoci imaju ogroman potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Međutim, postoji nekoliko čimbenika koji su usporili njegov napredak, unatoč početnom napretku. Arhipelag, koji ima obilje prirodnih resursa poput vjetra i sunca, nije uspio maksimizirati svoj kapacitet za proizvodnju čiste energije. Posljednjih nekoliko godina regija pokazuje znakove stagnacije u usvajanju čistih tehnologija, što je uzrokovalo vrlo nisku pokrivenost potrošnje energije iz obnovljivih izvora.
Tijekom 2017. samo 7,7% električne energije potrošene na Kanarskim otocima proizvedeno je iz obnovljivih izvora. Zašto je došlo do ove stagnacije u regiji s toliko potencijala za čistu energiju?
Kašnjenje obnovljivih izvora
Razvoj obnovljivih izvora energije na Kanarskim otocima nije pratio očekivani tempo. Unatoč idealnim prirodnim resursima kao što su vjetar i sunce, rast ovih energija je spor. Glavni razlog za ovo kašnjenje bio je skup pravosudnih, regulatornih i planskih prepreka koje su utjecale na provedbu projekata. Nadalje, nedostatak moderne energetske infrastrukture odigrao je važnu ulogu u stagnaciji energetske tranzicije u regiji.
Ovo odgađanje imalo je ekološke i socioekonomske posljedice. Većina energije koja se troši na Kanarskim otocima i dalje dolazi iz izvora zagađivača kao što su dizel i prirodni plin, što pogoršava ugljični otisak u regiji. Nadalje, stanovništvo i dalje pati od visokih troškova proizvodnje putem fosilnih goriva, za razliku od potencijalnih ušteda koje mogu ponuditi obnovljivi izvori.
Učinak odsutnosti obnovljivih izvora
Utjecaj ograničene integracije obnovljivih izvora energije na Kanarskim otocima je opipljiv. Prema podacima Red Eléctrica de España (REE), U 2017. samo 7,7% potražnje za električnom energijom bilo je pokriveno obnovljivim izvorima, uglavnom kroz energiju vjetra i fotonaponske energije.. Taj je postotak znatno niži od prosjeka poluotoka, koji je blizu 25% bez hidrauličke energije.
Najistaknutiji primjer na Kanarskim otocima je otok El Hierro, koji se uspio opskrbljivati samo obnovljivom energijom više od 50 uzastopnih sati zahvaljujući projektu hidroelektrana Gorona del Viento, prekretnici koja odražava golemi potencijal arhipelaga . Međutim, nedostatak ulaganja i regulatornih prilagodbi uzrokovao je prespor napredak u usporedbi s ostatkom Španjolske.
Mala težina obnovljivih izvora energije ne utječe samo na okoliš. Osjeti se to i na džepovima potrošača koji plaćaju jedan od najvećih računa za struju u Europi. Ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima stvara visoke troškove, što povećava cijenu električne energije na otocima.
Podrijetlo problema
Problem slabog prodora obnovljivih izvora energije na Kanarskim otocima djelomično leži u niskoj instaliranoj snazi. U 2017. arhipelag je imao samo 319,5 megavata (MW) instalirane obnovljive energije, što je predstavljalo 11,6% ukupne instalirane električne energije u regiji. Taj je postotak znatno manji od onog na Poluotoku, gdje obnovljivi izvori energije pokrivaju 51% instaliranih kapaciteta..
Nedostatak vodenih resursa na Kanarskim otocima također je faktor koji treba uzeti u obzir. Za razliku od poluotoka, gdje hidraulička energija značajno doprinosi, Kanarskim otocima nedostaju veliki izvori vode za proizvodnju električne energije iz ovog izvora.
Potencijal obnovljivih izvora energije na Kanarskim otocima
Unatoč tim izazovima, arhipelag ima ogroman potencijal za obnovljivu energiju. Sa svojom sunčanom i vjetrovitom klimom, Kanarski su otoci posebno dobro pozicionirani za iskorištavanje energije sunca i vjetra. Stalni pasati i visoke razine sunčevog zračenja mogli bi pokriti veliki dio energetskih potreba otoka kad bi se više ulagalo u infrastrukturu i politike podrške.
Zapravo, određeni napredak već je postignut posljednjih godina. Godine 2022. instalirana obnovljiva energija porasla je na 802 MW, što predstavlja 25% ukupnog instaliranog kapaciteta na Kanarskim otocima. Ovo povećanje najvećim je dijelom posljedica rasta energije vjetra i, u manjoj mjeri, fotonaponske solarne energije.
Projekti u razvoju i budućnosti
Zahvaljujući fondovima Europske unije za oporavak, Kanarski otoci dobili su injekciju financiranja za projekte obnovljivih izvora energije. Uz tu pomoć, pokrenute su inicijative za proširenje vjetroelektrana i fotonaponskih parkova. Također se nastojalo povećati kapacitet vlastite potrošnje u domovima i tvrtkama, s ciljem ostvariti 534 MW vlastite fotonaponske potrošnje u 2030.
Još jedan projekt koji je u tijeku je interkonekcija između otoka, kao što je podvodna veza između La Gomere i Tenerifa. Ove vrste inicijativa pomoći će optimizirati distribuciju energije u arhipelagu i smanjiti ograničenja koja proizlaze iz njegove geografske izolacije. Osim toga, istražuju se mogućnosti razvoja energije vjetra na moru s obzirom na to da otoci imaju pristup golemim oceanskim područjima s jakim vjetrovima.
Konačno, unatoč izazovima, čini se da se izgledi za obnovljivu energiju na Kanarskim otocima popravljaju. Uz čvrstu predanost lokalnih vlasti i potporu Europske unije, razvoj ovih energija će se vjerojatno ubrzati u nadolazećim godinama, omogućujući otocima da smanje svoju ovisnost o fosilnim gorivima i krenu prema svjetlijoj održivoj budućnosti.
Napori da se poboljšaju sustavi skladištenja također će biti ključni za osiguranje učinkovite upotrebe obnovljive energije, posebno u otočnom okruženju gdje je varijabilnost u proizvodnji obnovljive energije stalni izazov.
Zaključak
Napredak Kanarskih otoka prema modelu čišće energije je spor, ali ima razloga za optimizam. Sa svojim golemim potencijalom vjetra i sunca, arhipelag ima priliku postati mjerilom u prijelazu na obnovljive izvore energije. Kako bi se to postiglo, ključno je nastaviti ulagati u infrastrukturu, poboljšati politike potpore i poticati istraživanja u novim tehnologijama kao što su pučinska energija vjetra i učinkoviti sustavi skladištenja.