Bližimo se zamjeni fosilna goriva obnovljivim izvorima energije diljem svijeta. Jasni primjeri te tranzicije vidljivi su u zemljama sjeverne Europe, koje su prestale graditi naftne platforme instalirati offshore vjetroelektrane kako bi se maksimalno iskoristila energetski potencijal vjetra.
Jedan od najznačajnijih primjera je Hywind Škotska, prva svjetska plutajuća vjetroelektrana na moru, koju je razvilo norveško javno poduzeće Statoil (sada Equinor) u suradnji s tvrtkom za obnovljivu energiju iz Arapskih Emirata masdar. Ovaj park počeo je s radom u Sjevernom moru, 25 kilometara od obale Peterhead, Škotska, uvod u novu eru u plutajućoj energiji vjetra na moru.
Izazov plutajuće vjetroelektrane
Jedan od glavnih izazova energije vjetra na moru je dubina mora, U slučaju vjetroelektrane na moru Uobičajeno, turbine su pričvršćene za morsko dno, što je održivo u područjima dubinama manjim od 60 metara. Međutim, prema Statoil, 80% optimalnih lokacija za hvatanje energije vjetra na moru nalazi se u vodama s dubinama većim od 60 metara.
Sa plutajuće turbine poput onih iz projekta Hywind, ovo ograničenje je prevladano. Plutajuće turbine mogu raditi na dubinama do 500 metara, nudeći pristup većem broju područja visokog potencijala vjetra. Pet turbina projekta Hywind Škotska Imaju ukupnu visinu od 253 metropole, od kojih 78 metropole Pod vodom su.
Tehnički detalji projekta
Razvoj Hywind Škotska Bio je to pravi inženjerski podvig. Koncept plutajuće turbine počeo se razvijati 2001. godine, a prvi pilot test obavljen je 2009. godine s turbinom od 2,3 MW uz obalu Karmoy u Norveškoj. Iz ovog iskustva, turbine su povećane na 6 MW, što mu je znatno povećalo veličinu i snagu.
ovo plutajuća vjetroelektrana pokriva površinu od 15 četvornih kilometara i zahtijeva investiciju veću od 230 milijuna eura. Da bismo razumjeli veličinu turbina, dovoljno je reći da je rotori Imaju duljinu od 75 metropole, što je ekvivalentno rasponu krila a Airbus A380. Svaki toranj sadrži dovoljno veliku turbinu da u gondole stanu dva autobusa na kat. Nadalje, svaka od ovih turbina ima težinu od 12.000 tona.
Instalacija ovih divovskih struktura bila je značajan tehnički izazov. Za njihovo sastavljanje korištena je jedna od najvećih brodskih dizalica na svijetu, Saipem 7000, koji je također bio zadužen za tegljenje turbina na krajnju lokaciju u Buchan Deep, uz obalu Peterhead.
Sidrenje turbina
Jedan od najimpresivnijih aspekata ove plutajuće vjetroelektrane bio je sustav sidrenja. Svaka turbina je vezana sa tri usisna sidra, koji pružaju stabilnu potporu. Ova sidra mjere 16 metropole dugo i vagati 300 tona svaki od njih. Kroz lanci za privez de Dugačka 2.400 metara i kombinirana težina od 1.200 tona, turbine ostaju stabilne čak iu teškim uvjetima Sjevernog mora.
Ovaj inovativni sustav sidrenja omogućio je jamčenje sigurnosti i učinkovitosti parka, što bi moglo označiti prije i poslije u razvoju vjetroelektrana na lokacijama s većom dubinom vode.
Proizvodnja i prednosti plutajuće vjetroelektrane
Sa instaliranom snagom od 300 MW, park Hywind Škotska ima sposobnost opskrbe energijom 20.000 domova. Njegov uspjeh naveo je odgovorne za projekt da gledaju u budućnost s ambicioznim planovima za širenje. Očekuje se da će u nadolazećim godinama novi projekti omogućiti postizanje moći 500 MW , pa čak i 1000 MW.
Jedan od glavnih ciljeva developera je stvaranje plutajuće energije vjetra konkurentan u troškovima. Predviđeno je da, za 2030, trošak po megavat/satu koji generiraju plutajuće vjetroelektrane u Hywind moglo se svesti na između 40 i 60 eura, čime bi bili istinski konkurentni na energetskom tržištu.
Utjecaj na okoliš i kontroverze
Unatoč ekološkim prednostima energije vjetra, ovaj projekt nije izuzet spor. Ekološki kolektiv Dobrotvorna organizacija za ptice RSPB Škotska izrazio je svoje neslaganje s postavljanjem vjetroelektrana u istočnim vodama Escocia, zbog mogućeg utjecaja na živote morske ptice. Razne organizacije istaknule su važnost nastavka revizije utjecaja projekata ove veličine na okoliš kako bi se zajamčila zaštita biološke raznolikosti.
Projekcija i budućnost plutajuće energije vjetra
Projekt Hywind Škotska To je tek početak nove ere. Očekuje se da će u nadolazećim godinama sjeverno more postaje ekspanzivan centar energije vjetra, sa sve više projekata plutajućih vjetroelektrana. Druge zemlje poput Norveške već su otvorile vlastite parkove, poput onog u Hywind Tampen, namijenjen za opskrbu energijom naftnih i plinskih platformi, smanjujući emisije CO2 značajno.
Ova vrsta tehnologije ima potencijal revolucionirati proizvodnju obnovljive energije, iskorištavanjem prednosti resursi vjetra područja gdje prethodno nije bilo moguće postaviti turbine. Zapravo, ovaj je pristup jedan od stupova u planovima nekoliko europskih zemalja koje treba postići klimatska neutralnost.
Prijelaz prema čišćoj, održivijoj energiji nastavlja se ubrzavati, potaknut projektima kao što su Hywind Škotska, koji ne označavaju samo prekretnicu u tehnologiji vjetra, već služe i kao inspiracija za buduća ulaganja u obnovljivu energiju.