Energija biomase danas je jedan od najčešće korištenih obnovljivih izvora, posebice u spaljivanju koštica maslina, ostataka usjeva i drugog poljoprivrednog otpada, što ne samo da omogućuje korištenje ovih materijala koji bi inače bili izgubljeni, već također stvara obnovljivu energiju. U gradovima i ruralnim zajednicama, količina otpada koja se može koristiti za proizvodnju energije putem biomase je znatna.
Agroindustrijska gospodarstva, maslinici i druge poljoprivredne površine Oni imaju koristi od korištenja ostataka za proizvodnju ove vrste energije. Međutim, istražuje se mogućnost proširenja korištenja biomase korištenjem manje konvencionalnog izvora energije: grmlja. Je li moguće da grmlje može učinkovito i održivo koristiti gorivo za kotlove na biomasu? To je pitanje koje su počele rješavati razne europske studije i projekti.
Grmlje kao izvor goriva
Enerbioscrub Riječ je o europskom projektu koji je započeo u lipnju 2014., a završio u prosincu 2017., nakon tri i pol godine istraživanja. Njegov glavni cilj bio je utvrditi može li se grmlje Pirenejskog poluotoka koristiti na ekonomski isplativ i održiv način za proizvodnju energije putem biomase.
Projekt je uključivao različite subjekte, integrirajući privatne tvrtke, javne ustanove posvećene istraživanju i razvoju obnovljivih izvora energije, kao i zadruge i mjesne zajednice. Među njima su sorijski institut CEDER-Ciemat (Centar za razvoj obnovljive energije), Udruga za energetsku valorizaciju biomase (Avebiom), Gestamp, Biomasa Forestal, zadruga Agresta i Gradsko vijeće Fabero u Leónu.
Konkretno, projekt je nastojao utvrditi je li izvedivo i isplativo iskoristiti prednosti 10 milijuna hektara grmlja u Španjolskoj, što predstavlja 18,5% nešumskog šumskog zemljišta u zemlji. Globalno, grmlje predstavlja oko 20% šumskog područja u svijetu, prema podacima Ujedinjenih naroda, što ovu biomasu čini resursom koji je do sada imao malu ili nikakvu gospodarsku vrijednost.
Ciljevi projekta
Jedan od glavnih fokusa Enerbioscruba bila je ideja da bi berba grmlja trebala biti i tehnički i ekonomski održiva. U tu svrhu provedena su ispitivanja sa strojevima koji su omogućili istovremeno krčenje i skupljanje biomase, što je ključno za smanjenje operativnih troškova.
Među primarnim ciljevima projekta istaknuli su se:
- Smanjite ovisnost o fosilnim gorivima te sudjelovati u izgradnji gospodarstva s niskim udjelom ugljika, čime se pogoduje prijelazu na obnovljive izvore energije.
- Smanjite rizike od šumskih požara smanjenjem količine goriva dostupnog u šumama kroz krčenje i krčenje grmlja.
- Promicati održivo gospodarenje šumama i ekonomski održiva u rubnim područjima, pokazujući da korištenje ovih resursa može stvoriti radna mjesta u ruralnim zajednicama.
- Učinite grmlje profitabilnim kao izvor energije, dajući im vrijednost na energetskom tržištu i smanjujući potrebu za pošumljavanjem.
Kroz ovaj pristup, Enerbioscrub nije samo nastojao generirati obnovljivu energiju, već također smanjiti rizik od šumskih požara, problem koji se ponavlja u Španjolskoj. Gusto grmlje povećava rizik od razornih požara, stoga njihova uporaba kao biomase predstavlja dvostruko rješenje: smanjuje količinu zapaljivog goriva i stvara energiju.
Proces prikupljanja i testiranja
Jedna od najvažnijih točaka projekta Enerbioscrub bilo je provođenje testova izvedivosti korištenjem specijaliziranih strojeva za istovremeno čišćenje grmlja i žetvu. Testiranje je provedeno na različitim mjestima, uključujući Galicija, Castilla y León, i drugim točkama Pirenejskog poluotoka, skupljajući grmlje poput brnistre, vrijeska, kamenjara i dreka.
Naknadno je prikupljena biomasa obrađivana u različitim postrojenjima, poput tvornice peleta Biomasa Forestal u As Pontesu (Galicija), gdje je procijenjena učinkovitost ekstrahiranih materijala pri pretvaranju u pelete. Isto tako, provedena su ispitivanja izgaranja u industrijskim i kućanskim kotlovima, uspoređujući njihovu učinkovitost s drugim vrstama biomase kao što su drvo i poljoprivredni otpad.
Grmovi su, nakon sakupljanja i obrade, klasificirani prema sadržaju pepela, sadržaju minerala i drugim čimbenicima kako bi se odredio njihov energetski prinos. Utvrđeno je da mnoge vrste grmlja, poput vrijeska ili kamenjara, imaju energetski srednje visoke kvalitete. Iako je gustoća energije manja u usporedbi s drvetom, grmlje ima konkurentske karakteristike u smislu cijene i brojnosti.
Ekološke i ekonomske koristi
Osim očitih prednosti smanjenja požara i stvaranja obnovljive energije, sječa grmlja za biomasu nudi višestruke ekološke prednosti. Promicanjem krčenja planina i rubnih šumskih prostora smanjuje se rizik od erozije tla, poboljšava se bioraznolikost omogućavanjem regeneracije biljaka te se koriste prostori koji bi inače bili napušteni ili skloni degradaciji.
S ekonomskog gledišta, korištenje grmlja kao resursa biomase otvara novi put dohotka za zemljoposjednike i upravitelje šuma, dok pridonosi dekarbonizacija europskog energetskog sustava. U skladu s ciljevima EU-a o zelenom gospodarstvu i smanjenju emisija stakleničkih plinova, ove vrste projekata pomažu u stvaranju održivijeg energetskog sustava koji je manje ovisan o fosilnim gorivima.
Nadalje, budući da se proizvodi lokalno, transport prikupljene biomase ima minimalan utjecaj na ugljični otisak, ključni aspekt za održavanje ekoloških prednosti ove vrste energije.
Zaključci projekta i budućnost bioenergije
Nakon nekoliko godina testiranja, pokazalo se da grmlje može biti održiva opcija za proizvodnju energije putem biomase, pod uvjetom da se provodi odgovarajuće upravljanje i da se u obzir uzme lokalna dinamika ekosustava. Rezultati su pokazali da uredno i planirano krčenje nije samo održivo, već može poboljšati kvalitetu tla i spriječiti požare, minimizirajući rizik kratkoročno i dugoročno.
Projekt Enerbioscrub također je istaknuo potrebu za javnim upravama podržati ove projekte kroz ulaganja koja omogućuju nabavu učinkovitijih strojeva i provedbu politika koje promiču sveobuhvatno korištenje grmlja. Isto tako, istaknuta je važnost kombiniranja ove prakse s drugim tradicionalnim upotrebama kao što su pčelarstvo, šumarstvo i proizvodnja gljiva.
Kapacitet grmlja do fiksirati ugljik i regenerirati biomasu visokim stopama To ih također čini ključnom opcijom u borbi protiv klimatskih promjena. Kako se bioekonomske politike šire, a dekarbonizacija dobiva na važnosti, korištenje grmlja kao biomase vjerojatno će i dalje biti sve šire područje unutar energetskog sektora.
Uspjeh projekata kao što je Enerbioscrub otvara vrata za još neiskorištenih područja koja mogu doprinijeti europskoj energetskoj mješavini, favorizirajući prijelaz na održivije i pristupačnije oblike energije.