Europska unija (EU) dosegla je 2017. godine novi rekord u instaliranju vjetroelektrana. Obnovljivi izvori energije igraju sve istaknutiju ulogu u energetskoj tranziciji. Tijekom te godine dodano je 15,7 gigavata kapaciteta vjetroelektrana, što predstavlja povećanje od 20% u odnosu na 2016. godinu.
Prema izvješću WindEurope, ukupni instalirani kapacitet vjetra u cijeloj EU dosegnuo je 169 gigavata (GW), značajno se približavajući postrojenjima za proizvodnju prirodnog plina. Ovo postignuće pokazatelj je napretka čiste energije na kontinentu.
Rekord energije vjetra u Europskoj uniji
Rekord koji je EU postigao 2017. odražava dodatnih 169 GW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana . Ova prekretnica pozicionira energiju vjetra kao drugi najvažniji izvor proizvodnje električne energije, dosegnuvši 11,6% udjela u ukupnoj potražnji za električnom energijom u EU. Nadalje, predstavlja 18% ukupnih instaliranih kapaciteta vjetroelektrana u regiji.
Od 15,7 gigavata dodatnog kapaciteta instaliranog 2017. godine, većina je došla iz kopnenih elektrana (12,526 GW), ali je vjetroelektrana na moru zabilježila impresivan rast, dodajući 3,154 GW, što je povećanje od 101% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj razvoj dio je šireg trenda prema vjetroelektranama na moru, koji i dalje dobiva na značaju u Europi, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj.
Od ukupnog instaliranog kapaciteta vjetroelektrana u Europi, 153 GW odnosi se na kopnene instalacije, a 16 GW na priobalne vjetroelektrane. Ovaj rast ne bi bio moguć bez ulaganja od 22.300 milijarde eura u nove projekte vjetroelektrana tijekom godine.
Vodeće zemlje u energiji vjetra: prednjači Njemačka
Njemačka je ponovno prednjačila na listi po broju novih instalacija vjetroelektrana u Europi, dodajući ukupno 6,6 GW svojoj vjetroinfrastrukturi. Ovim povećanjem ukupni kapacitet dosegao je impresivnih 56 132 GW , što znači da Njemačka čini otprilike 42% svih novih instalacija vjetroelektrana u Europskoj uniji.
Ostale zemlje koje su također zabilježile zapažene rekorde u instaliranju energije vjetra bile su Velika Britanija (4,3 GW), Francuska (1,7 GW), Finska (577 MW), Belgija (476 MW), Irska (426 GW) i Hrvatska (147 MW).
Danska i druge zemlje s velikim prodorom vjetra
Jedan od vrhunaca europskog sektora energije vjetra u 2017. godini bila je razina penetracije u određenim zemljama. Danska je, na primjer, pokrila 44% svoje potražnje za električnom energijom energijom vjetra, što je čini jednom od zemalja s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu. Druge zemlje, poput Irske i Portugala, dosegle su stopu proizvodnje energije vjetra od 24% , dok je u Njemačkoj iznosila 20% , a u Španjolskoj 18,2%.
Španjolsko tržište, iako nije zabilježilo toliki rast u novim instalacijama kao druge europske zemlje, ostaje drugo najveće u EU, s instaliranim kapacitetom od 23,170 GW i ukupnom proizvodnjom od 49,100 TWh u 2017. To mu omogućuje da zadrži istaknutu poziciju u globalnom krajoliku energije vjetra, odmah iza Njemačke.
Budući izgledi za energiju vjetra u Europi
Unatoč postignutim rekordima, budućnost energije vjetra u Europi suočava se s nekim izazovima. Trend dražbi za dodjelu ugovora o izgradnji vjetroelektrana izazvao je nesigurnost u sektoru zbog nedostatka predvidivosti vladinih ciljeva obnovljive energije nakon 2020. godine.
Međutim, konkurentnost energije vjetra i dalje raste. Prema izvješću WindEuropea, energija vjetra trenutno je najjeftiniji oblik nove proizvodnje energije , s cijenama manjim od 3 eurocenta po kWh na tržištima poput Indije, Meksika i Maroka. Očekuje se da će se ovaj pad troškova nastaviti, potaknut tehnološkim poboljšanjima i ekonomijom razmjera.
Tehnološki razvoj ključan je za održavanje konkurentnosti energije vjetra. Kontinuirana poboljšanja učinkovitosti turbina i inovacije u energiji vjetra na moru (posebno na plutajućim platformama) mogle bi omogućiti ostvarenje ambicioznih ciljeva do 2030. Prema WindEuropeu, uz prave politike, energija vjetra mogla bi do tada pokriti do 30% europske potražnje za električnom energijom .
Uz ovaj napredak, ključno je ulaganje u istraživanje i razvoj. Procjenjuje se da će ukupna ulaganja u pučinsku energiju vjetra u Europi u nadolazećim godinama doseći neviđene razine, učvršćujući poziciju Europe kao svjetskog lidera u ovom sektoru.
2017. bila je povijesna godina za energiju vjetra u Europskoj uniji. S nekih 169 GW instaliranog kapaciteta, ovaj oblik obnovljive energije nastavlja se etablirati kao temeljni dio energetske tranzicije kontinenta. Iako neizvjesnosti i dalje postoje u srednjem roku, budućnost energije vjetra čini se obećavajućom, zahvaljujući smanjenju troškova i kontinuiranoj tehnološkoj evoluciji koja i dalje pokreće sektor.