Europska unija (EU) je 2017. godine postigla novi povijesni rekord u postavljanju energije vjetra. Obnovljivi izvori energije preuzimaju sve veću vodeću ulogu u energetskoj tranziciji. Tijekom te godine dodano je 15,7 gigavata kapaciteta vjetra, što predstavlja povećanje 20% u odnosu na 2016.
Prema izvješću WindEurope, ukupni instalirani kapacitet vjetra u cijeloj EU dosegnuo je 169 gigavata (GW), značajno se približavajući postrojenjima za proizvodnju prirodnog plina. Ovo postignuće pokazatelj je napretka čiste energije na kontinentu.
Rekord energije vjetra u Europskoj uniji
Rekord koji je EU postigao 2017. odražava dodatni kapacitet 169 GW instalirane snage vjetra. Ova prekretnica postavlja energiju vjetra kao drugi najvažniji izvor proizvodnje električne energije, s udjelom od 11,6% u ukupnoj potražnji električne energije u EU. Osim toga, predstavlja 18% globalnog instaliranog električnog kapaciteta u regiji.
Od dodatnih 15,7 gigavata instaliranih 2017., većina je došla iz kopnenih elektrana (12,526 3,154 GW), ali pučinski vjetar zabilježio je impresivan rast, s dodatnih XNUMX XNUMX GW, povećanje od 101% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj razvoj dio je općeg trenda prema pučinskim vjetroelektranama, koji nastavlja osvajati teren u Europi, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj.
Što se tiče ukupne energije vjetra instalirane u Europi, 153 GW odgovaraju zemaljskim instalacijama i 16 GW na morsku energiju. Ovaj rast ne bi bio moguć bez ulaganja 22.300 milijuna eura u novim projektima vjetroelektrana tijekom godine.
Vodeće zemlje u energiji vjetra: prednjači Njemačka
Njemačka je ponovno bila na vrhu tablice u instaliranju novih kapaciteta vjetroelektrana u Europi, s ukupno 6,6 GW dodanih svojoj vjetroinfrastrukturi. Ovo povećanje stavlja njegov ukupni kapacitet na impresivan 56,132 GW, što znači da Njemačka predstavlja oko 42% od ukupno novih vjetroinstalacija u Europskoj uniji.
Ostale zemlje koje su također zabilježile zapažene rekorde u instaliranju energije vjetra bile su Velika Britanija (4,3 GW), Francuska (1,7 GW), Finska (577 MW), Belgija (476 MW), Irska (426 GW) i Hrvatska (147 MW).
Danska i druge zemlje s velikim prodorom vjetra
Jedan od vrhunaca u europskom sektoru energije vjetra u 2017. bila je razina penetracije u određenim zemljama. Danska je, na primjer, pokrivala 44% svojih potreba za električnom energijom s energijom vjetra, kao jedna od zemalja s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu. Druge zemlje, poput Irske i Portugala, dostigle su kvote 24% proizvodnje vjetra, dok je u Njemačkoj iznosio a 20% a u Španjolskoj u a 18,2%.
Španjolsko tržište, iako nije toliko raslo u novim instalacijama kao druge europske zemlje, još uvijek je drugo najveće u EU, s instaliranim kapacitetom od 23,170 GW i ukupna proizvodnja od 49,100 TWh u 2017. To joj omogućuje da zadrži istaknutu poziciju u globalnom krajoliku energije vjetra, samo iza Njemačke.
Budući izgledi za energiju vjetra u Europi
Unatoč postignutim rekordima, budućnost energije vjetra u Europi suočava se s nekim izazovima. Trend dražbi za dodjelu ugovora o izgradnji vjetroelektrana izazvao je nesigurnost u sektoru zbog nedostatka predvidivosti vladinih ciljeva obnovljive energije nakon 2020. godine.
Međutim, konkurentnost energije vjetra i dalje raste. Prema izvješću WindEurope, vjetar je trenutno najjeftiniji oblik nove proizvodnje energije, dostižući cijene manje od 3 eurocenti po kWh na tržištima kao što su Indija, Meksiko i Maroko. Očekuje se da će se ovaj pad troškova nastaviti, potaknut tehnološkim poboljšanjima i ekonomijom razmjera.
Tehnološki razvoj ključan je za održavanje konkurentnosti energije vjetra. Stalna poboljšanja u učinkovitosti turbina i inovacije u pučinskoj energiji vjetra (posebno na plutajućim platformama) mogle bi omogućiti postizanje ambicioznih ciljeva do 2030. Prema WindEuropeu, uz pravilnu politiku, energija vjetra mogla bi pokriti do 30% europske potražnje za električnom energijom u tom vremenskom horizontu.
Uz ovaj napredak, ključno je ulaganje u istraživanje i razvoj. Procjenjuje se da će ukupna ulaganja u pučinsku energiju vjetra u Europi u nadolazećim godinama doseći neviđene razine, učvršćujući poziciju Europe kao svjetskog lidera u ovom sektoru.
2017. bila je povijesna godina za energiju vjetra u Europskoj uniji. S nekih 169 GW instaliranog kapaciteta, ovaj oblik obnovljive energije nastavlja se etablirati kao temeljni dio energetske tranzicije kontinenta. Iako neizvjesnosti i dalje postoje u srednjem roku, budućnost energije vjetra čini se obećavajućom, zahvaljujući smanjenju troškova i kontinuiranoj tehnološkoj evoluciji koja i dalje pokreće sektor.