Prije nekoliko mjeseci objavio ga je REN21 (Mreža politike obnovljive energije za 21. stoljeće), izdanje globalnog izvješća o stanju obnovljive energije u svijetu iz 2017. (Izvješće o globalnom statusu obnovljivih izvora energije 2017).
REN21 ujedinjuje različite vlade, nevladine organizacije, sveučilišta i međunarodne organizacije kao što su Svjetska banka, Međunarodna agencija za energiju, Ujedinjeni narodi, između ostalih institucija, kako bi promicali širenje obnovljivih izvora energije na globalnoj razini.
Obnovljivi izvori energije u svijetu
U izvješću se ističe da je 2016. godine postavljen novi rekord u pogledu globalna instalacija obnovljive električne energije, s ukupno instaliranim 161 gigavatom. Zemlje poput Kine i Indije predvodile su ovu energetsku tranziciju, odražavajući globalno ubrzanje u usvajanju obnovljivih tehnologija, posebno u regijama u razvoju.
Ovaj rast predstavlja porast od gotovo 9% u usporedbi s 2015., dosegnuvši ukupno 2.017 gigavata obnovljivih električnih kapaciteta diljem svijeta. Kina y Indija bili su istaknuti lideri u postavljanju solarne fotonaponske energije i energije vjetra.
Među različitim obnovljivim tehnologijama ističe se fotonaponska solarna energija koja predstavlja približno a 47% ukupne instalirane snage, a zatim slijedi energija vjetra, s a 34%, i hidrauličke energije, s nešto više od 15%.
Budućnost koja dolazi
Izvješće REN21 također ukazuje na ključne trenutke o budućnosti obnovljive energije, ističući napredak u razvoju održivije i čišće infrastrukture. U zemljama kao što su Danska, Meksiko i Ujedinjeni Arapski Emirati, stope obnovljive električne energije postignute su tako niske kao 0,1 $/kWh, što predstavlja niže troškove od većine konvencionalnih neobnovljivih instalacija. U tim slučajevima projekti nisu primili nikakvu vrstu subvencije ili premije, što pokazuje ekonomski potencijal obnovljivih izvora energije u energetskoj budućnosti.
Rekord u Dubaiju za solarnu toplinsku elektranu
Relevantan je i rekord u Dubaiju s natječajem za četvrtu fazu solarnog parka Mohammed bin Rashid Al Maktoum, gdje je dosegnuta najniža ponuda 9,45 centi ($) po kWh, trošak bez presedana za tehnologiju koncentrirane solarne energije.
Ovaj natječaj odnosi se na postrojenje s tehnologijom tornja, koje će omogućiti skladištenje energije do 12 Horas i opskrbu električnom energijom noću, što je ključno za osiguranje stabilnosti mreže i optimizaciju korištenja obnovljive energije.
U Španjolskoj je panorama drugačija zbog rezova u politikama potpore za obnovljive izvore energije, posebice solarne toplinske elektrane. No, očekuje se da će zahtjevi Europske unije ponovno potaknuti interes za solarnu toplinsku energiju u zemlji, koja se već pokazala konkurentnom u drugim regijama.
Pionirske države i globalna energetska tranzicija
Izvješće također izvještava o nekoliko inicijativa koje pokazuju kako neke zemlje vode prijelaz na čišću i održiviju energetsku matricu. Primjeri poput Danske ili Kostarike pokazuju da je moguće generirati 100% nacionalne električne energije iz obnovljivih izvora. Ove su zemlje pokazale da je čista energija ne samo održiva, već i konstituirajuća ekonomična alternativa ugljenu i druga fosilna goriva.
Još jedan ključni aspekt je brzi rast energetskih projekata koji uključuju skladištenje. Dapače, 2016. su instalirali 800 megavata novih kapaciteta za pohranu energije, dosežući ukupno 6,4 gigavata.
Uloga prijevoza
Energetska tranzicija nije ograničena na proizvodnju električne energije, već utječe i na transport, sektor koji i dalje ovisi o fosilnim izvorima. Iako je obnovljiva energija brzo napredovala u opskrbi električnom energijom, transport i potrošnja fosilnih goriva ostaju izazov koji treba prevladati.
Električna mobilnost ključna je u ovoj transformaciji. Mnoge zemlje već su uvele strože propise o emisijama i očekuje se da će do 2040. polovica prodaje automobila diljem svijeta postoje električna vozila, što potiče sve veću potražnju za električnom energijom proizvedenom iz čistih izvora.
Briga za okoliš
Korištenje obnovljivih izvora energije ne odgovara samo ekonomskim razlozima, već i globalnoj posvećenosti okolišu. On Pariški sporazum jedan je od ključeva za ograničavanje globalnog zatopljenja manje od 2 stupnja Celzijusa, a ovaj će cilj biti moguć samo ako se smanji korištenje izvora energije koji onečišćuju okoliš.
Kako bismo ispunili ovu obvezu, bitno je ubrzati rast obnovljivih izvora energije. Godine 2020. po prvi je put ukupna instalirana obnovljiva energija premašila konvencionalne izvore, označavajući prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena.
Osim toga, razvoj infrastrukture kao što su distribucijske mreže, informacijski sustavi i skladištenje energije bit će ključan kako bi se osiguralo da korištenje čiste energije bude učinkovito i široko dostupno.
Kako zemlje nastavljaju napredovati u svojoj energetskoj tranziciji, obnovljiva energija neće samo doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, već će također ponuditi važne društvene i ekonomske koristi smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima i stvaranjem radnih mjesta u sektorima gospodarstva u nastajanju.