Stari kontinent, točnije one zemlje koje su dio Europska unija, suočavaju se s nekoliko energetskih izazova, a jedan od glavnih je velika ovisnost o nafti i plinu kao izvora energije. Ova fosilna goriva, koja predstavljaju vrlo visok postotak uvoza energije u EU, predstavljaju veliki geopolitički i ekološki nedostatak.
Kako bi ublažila tu ovisnost, Europska unija se odlučila za obnovljive izvore energije, koji nisu samo čišći, već su i održiviji i ekološki prihvatljiviji.
Evolucija energetske ovisnosti
Godine 2014 prosječna energetska ovisnost EU-27 dosegao 53,4%, postotak koji se godinama povećavao. Ova situacija navela je europske zemlje da potraže alternative, posebno iz Bruxellesa, kako bi smanjile ovu ovisnost o fosilnim gorivima, koja predstavljaju blizu 99% neto uvoza energije.
Jasna alternativa su obnovljivi izvori energije u kojima je biomasa zauzela posebnu ulogu. Prema studiji koju je proveo Europsko udruženje biomase (AEBIOM), Europa bi mogla biti samodostatna u obnovljivoj energiji za 66 dana u godini, a ovih dana, 41 moglo bi se pokriti isključivo biomasom.
“Bioenergija je najvažniji obnovljivi izvor energije u Europi. Već je blizu da nadmaši ugljen i postane prvi izvor domaće energije,” rekao je Javier Díaz, predsjednik AVEBIOM-a (Španjolsko udruženje za valorizaciju energije).
Švedska: model koji treba slijediti
Švedska vodi na ljestvici u Europi u pogledu dana energetske samodostatnosti putem biomase, dostižući 132 dana, nadmašio samo Finlandia sa 121. Nasuprot tome, Španjolska ima manje od 28 dana samodostatnosti i nalazi se na 23. mjestu gdje dijeli mjesto s Belgijom.
Ovi podaci pokazuju kako zemlje poput Švedske i Finske maksimiziraju svoje šumski potencijal, dok Španjolska ima još dug put u smislu korištenje biomase.
“Još uvijek smo jako daleko od zemalja koje vode na tablici, kao što su Finska ili Švedska,” komentira Jorge Herrero, direktor projekta AVEBIOM-a.
Uloga bioenergije u Europskoj uniji
Unatoč razlikama, biomasa je predodređena da igra ključnu ulogu u nadolazećim godinama, jer se predviđa da će ovaj obnovljivi izvor biti ključan za ispunjavanje Ciljevi EU-a za 2020. Stručnjaci ističu da će bioenergija doprinijeti polovici utvrđenog energetskog cilja, čime će se postići a 20% proizvodnje obnovljive energije u cijeloj regiji.
Godine 2014. bioenergija je predstavljala 61% ukupne obnovljive energije potrošene u Europi, što je odgovaralo 10% bruto finalne potrošnje energije na kontinentu.
Korištenje biomase za grijanje i hlađenje
Jedan od sektora u kojem je biomasa dobila veću važnost je sektor toplinska upotreba, posebno za grijanje i hlađenje. Obje upotrebe predstavljaju oko 50% ukupne potrošnje energije u EU, a od tog postotka 88% je pokriveno bioenergija proizvedena iz biomase.
To znači da biomasa ima ključnu ulogu u borbi protiv energetske ovisnosti, posebno u pogledu grijanja i hlađenja, pokrivajući 16% bruto potrošnje energije u Europi.
Rast biomase u Španjolskoj
Španjolska je doživjela a eksponencijalni rast u svojim proizvodnim kapacitetima i korištenju biomase posljednjih godina. Između 2008. i 2016. broj objekata koji koriste biomasu narastao je s nešto više od 10,000 na više od 200,000, s prosjekom od 1.000 MWt (toplinskih megavata) instaliranih.
Zanimljiva je činjenica da je potencijal šumarstva u Španjolskoj može se znatno udvostručiti, bez potrebe da se više zemljišta dodjeljuje isključivo za proizvodnju biomase.
Međutim, Španjolska samo iskorištava prednosti 30% biomase dobiveno krčenjem šuma, dok druge zemlje poput Austrije, Njemačke ili Švedske optimiziraju između 60% g. 70% onoga što je izvađeno. Ovo naglašava neiskorišteni potencijal u zemlji.
Ovaj je razvoj potaknuo gospodarstvo sektora, koji se približava 3,700 milijuna eura godišnje, koji predstavlja 0,34% BDP-a. Nadalje, biomasa je proizvela više od 24,250 radnih mjesta, od kojih su mnogi u ruralnim područjima, što doprinosi razvoju i revitalizaciji tih područja.
Održivost i energetska sigurnost
Jedna od glavnih prednosti koju pruža biomasa je njezina pozitivan utjecaj na smanjenje emisije CO2, budući da se smatra obnovljivim izvorom energije ugljično neutralan. To znači da, iako se CO2 oslobađa tijekom izgaranja, količina ugljičnog dioksida koju emitira kompenzira se količinom koju biljke apsorbiraju tijekom svog rasta kroz fotosintezu.
Nadalje, korištenje biomase pridonosi poboljšanju gospodarenja planine i šume, čime se smanjuje opasnost od šumskih požara, koji mogu biti tako razorni, posebno u zemlji poput Španjolske, gdje su požari stalna prijetnja.
Biomasa ne nudi samo dobrobit za okoliš, već i socioekonomsku, promičući lokalno zapošljavanje i smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima.
Budućnost biomase je obećavajuća Ako se njegovo korištenje optimizira, provode se tehnološka poboljšanja i usvaja se održivo gospodarenje šumama kako bi se ovaj izvor energije maksimalno iskoristio.
U kontekstu u kojem je prijelaz energije ključan za smanjenje ugljičnog otiska planeta, biomasa predstavlja rješenje koje može iskoristiti prirodne resurse na odgovoran i učinkovit način.