Na summitu o klimi u Bonnu postignut je dogovor koji je, iako manje poznat od drugih, od velike važnosti za održivi razvoj. Ovaj sporazum je sastavljen između 19 zemalja koje čine Platformu Biofuture, nacije koje predstavljaju polovicu svjetskog stanovništva i 37% globalnog gospodarstva. Ove nacije obvezale su se povećati broj održiva bioenergija, posebno u sektoru transporta.
Cilj ovog sporazuma je ambiciozan: povećati sudjelovanje bioenergije u transportu 4,5% u 2015. na 17% u 2060. Kako bi se postigao ovaj cilj, uključene zemlje moraju usvojiti različite mjere i strategije koje doprinose stvaranju značajne promjene u korištenju obnovljivih energija.
Povećati bioenergiju
Kako bismo spriječili da planet prekorači povećanje 2 stupnja Celzijeva u globalnoj prosječnoj temperaturi, nužno je povećati količina obnovljive energije dostupan. Ovaj globalni napor ključan je za smanjenje emisija stakleničkih plinova, stabilizaciju klime i minimiziranje katastrofalnih učinaka klimatskih promjena.
La Međunarodna energetska agencija (IEA) podržava ideju da bioenergija može igrati ključnu ulogu u smanjenju emisija. Prema IEA-i, ako ne uspijemo zadržati globalno zagrijavanje ispod 2 stupnja, promjene u ekosustavima mogle bi postati nepovratne i nepredvidive. Iz tog razloga, povećanje korištenja obnovljive energije, kao što je bioenergija, ključni je prioritet.
Bioenergija je namijenjena pružanju gotovo 17% svih konačnih potreba za energijom u 2060. godini, u usporedbi s 4,5% zabilježenih 2015. Međutim, ovaj prijelaz neće biti lak. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja u prometnom sektoru, za koju se očekuje da će se do tog datuma udeseterostručiti, bit će potrebno upeterostručiti trenutnu ponudu sirovina za biogoriva. Ovaj izazov ne uključuje samo povećanje proizvodnje, već i razvoj novih tehnologija i iskorištavanje održivih izvora.
Tehnološke inovacije i nova biogoriva
Tehnološke inovacije će igrati temeljnu ulogu u ovom procesu. Nove i zrele tehnologije moraju se kombinirati kako bi se poboljšala proizvodnja i korištenje bioenergije. Među biogorivima koja najviše obećavaju su celulozni etanol i hidrobiodizel.
Celulozni etanol, primjerice, proizvodi se iz poljoprivrednog i šumskog otpada, dok se hidrobiodizel može dobiti iz recikliranih ulja i životinjskih masti. Ovi proizvodi ne samo da smanjuju emisiju ugljičnog dioksida, već su i održiva alternativa fosilnim gorivima.
Unatoč njihovom potencijalu, ova biogoriva još moraju proći put prije nego što budu široko prihvaćena. Stoga je ključno ubrzati razvoj ovih tehnologija, omogućiti im da brzo dospiju na tržište i budu korištene u velikoj mjeri. Prema IEA-i, ovaj je korak ključan kako bi se osiguralo da bioenergija igra svoju ulogu u smanjenju emisija.
Inovacija se također mora usredotočiti na poboljšanje učinkovitosti proizvodnih procesa. Tu važnu ulogu igraju nove tehnologije, kao npr rasplinjavanje i piroliza, koji omogućuju pretvorbu različitih materijala u napredna, čišća i učinkovitija biogoriva.
Međunarodna suradnja i održive politike
Jedan od najvećih izazova za postizanje ciljeva postavljenih na summitu o klimi u Bonnu je međunarodna suradnja. Suradnja između vlada, međunarodnih organizacija i privatnog sektora ključna je za postizanje uspješne tranzicije prema modelu održive energije.
U tom smislu, Platforma Biofuture igra ključnu ulogu. Ova platforma promiče široku upotrebu bioekonomije s niskim udjelom ugljika i uspostavlja kolektivne ambiciozne ciljeve koji nastoje povećati doprinos bioenergije konačnoj potražnji za energijom. Ovi napori su posebno usmjereni na prometni sektor, jedno od područja koja najviše zagađuju okoliš na planetu.
Nadalje, da bi ove inicijative bile uspješne, bitno je da javne politike zadrže snažan fokus na održivost. Zemlje Platforme Biofuture složile su se pooštriti politike vezane uz bioenergiju, uspostavljajući nove programe i poticaje koji potiču ulaganja u čistu energiju. To uključuje, na primjer, posebne naloge za korištenje biogoriva u ključnim sektorima kao što su zračni i pomorski promet.
Suradnja se također mora proširiti na međunarodne organizacije za financiranje i razvoj. Samo globalnim i koordiniranim djelovanjem bit će moguće postići Ciljevi održivog razvoja te doprinose smanjenju globalnih emisija.
Biogoriva u zračnom i pomorskom prometu
Prijevoz nije ograničen samo na kopnena vozila, već i na zračni i pomorski promet To također mora biti dio tranzicije prema bioenergiji. Ovi sektori, koji čine značajan postotak globalnih emisija CO2, također trebaju dugoročno održiva rješenja.
Jedan od pristupa koji najviše obećava je korištenje napredna biogoriva na zrakoplovima i brodovima. Zbog velike potrošnje energije u tim sektorima, bitno je razviti goriva koja mogu ponuditi učinak sličan fosilnim gorivima, ali s puno manjim ugljičnim otiskom.
Na primjer, razvoj biogoriva za zrakoplovstvo Brzo napreduje i nekoliko zračnih prijevoznika već testira ove nove tehnologije na komercijalnim letovima. Potencijal biogoriva u zračnom i pomorskom prometu je golem, ali zahtijeva stalnu potporu javnih politika i privatnog sektora kako bi se implementirao u masovnim razmjerima.
Uloga održivosti u proizvodnji biogoriva
Jedna od najvažnijih rasprava o bioenergiji je održivost proizvodnje biogoriva. Međunarodna zajednica nastavlja postavljati pitanja o utjecaju biogoriva na okoliš i njihovoj sposobnosti smanjenja neto emisije ugljika.
Na primjer, širenje biogoriva izazvalo je zabrinutost oko prenamjene poljoprivrednog i šumskog zemljišta za proizvodnju energije. U nekim slučajevima krčenje tropskih šuma za proizvodnju biogoriva moglo bi poništiti prednosti smanjenja ugljika, što je situacija poznata kao ugljični dug.
Međutim, postoje pristupi koji omogućuju održiviju proizvodnju biogoriva korištenjem poljoprivredni ostaci i organski otpad. Nadalje, napredak u tehnologiji omogućio je razvoj energetskih usjeva druge generacije, poput celuloznog etanola, koji se ne natječu izravno s proizvodnjom hrane.
Budućnost bioenergije mora biti usmjerena na osiguravanje proizvodnje biogoriva na način koji nema negativan utjecaj na biološku raznolikost ili sigurnost hrane. To uključuje usvajanje strogih politika korištenja zemljišta i poticanje istraživanja tehnologija koje povećavaju učinkovitost u proizvodnji energije.
Bioenergija je temeljni alat u borbi protiv klimatskih promjena, posebno u sektorima kao što je transport, gdje su održive alternative ograničenije. Iako su izazovi znatni, tehnološki napredak u biogorivima i međunarodna suradnja ključni su za postizanje ciljeva smanjenja emisija utvrđenih Pariškim sporazumom. Uz potporu snažnih javnih politika i održivih ulaganja u inovacije, povećanje bioenergije u prometu na 17% do 2060. ostvariv je cilj.