Kritične sirovine: što su i njihova važnost za globalnu industriju

Krajem lipnja ministri gospodarstva Njemačke, Francuske i Italije postigli su ključni dogovor o jačanju suradnje u upravljanju kritičnim sirovinama. Ovaj sporazum ima za cilj zajedničko rješavanje izazova koje postavlja opskrba vitalne sirovine za industrijski sektor. Trio nacija poziva na brzo rješavanje pregovora o temeljnom zakonu o sirovinama u Europskoj uniji i provedbu individualni ciljevi za vađenje, obradu i recikliranje ovih materijala.

Ova vrsta sirovina igra ključnu ulogu u moderna ekonomija, stoga je važno znati što su, koji su glavni i Kakav utjecaj oni imaju danas?. U ovom članku ćemo vam reći sve.

Koje su kritične sirovine?

Kritične sirovine ključni su prirodni resursi koji igraju ključnu ulogu u tehnološke i industrijske industrije. Elementi poput minerala, metala i rijetkih zemalja ključni su za stvaranje naprednih proizvoda kao što su elektronički uređaji, električna vozila, solarni paneli ili vjetroturbine. To uključuje metale kao što su kobalt i rijetke zemlje kao što su neodim, ključni u proizvodnji snažnih magneta za tehnologije obnovljive energije.

Pojam "kritika" izveden je iz dva glavna čimbenika: Gospodarska važnost ovih pitanja i ranjivost u vašoj opskrbi. Njegova nestašica, zajedno s pretjeranom ovisnošću o nekoliko zemalja izvoznica, znači da je njegova opskrba stalno ugrožena geopolitičkim i ekološkim čimbenicima, što bi moglo imati razoran učinak na globalno gospodarstvo.

Uloga Kine u ključnim sirovinama

Kina kontrolira značajan dio globalne opskrbe kritičnim sirovinama, posebice kada je riječ o rijetka zemlja kao što su disprozij i neodim. Ova pozicija kojom dominira azijski div izazvala je zabrinutost na globalnim tržištima, budući da bi svaki prekid opskrbe mogao utjecati na cijele industrije. Na primjer, elementi poput Litij, galij i volfram, neophodni za baterije i visokotehnološke uređaje, uvelike ovise o kineskom izvozu.

Kao odgovor na ovu situaciju, Europska unija je pokrenula inicijative za smanjenje svoje ovisnosti o Kini, potičući ekstrakciju i lokalna obrada, kao i recikliranje kritičnih sirovina. Cilj je stvoriti opskrbniji lanac elastičan unutar Europe koja osigurava njezinu ekonomsku stabilnost i omogućuje napredak u tranziciji prema dekarbonizaciji.

Kritične sirovine u Europskoj uniji

Dok su nafta i plin kroz povijest bili vitalni materijali, prijelaz energije prema čišćim tehnologijama povećao je važnost kritičnih sirovina. Godine 2020. Europska komisija formalno je uključila oko 30 materijala na popisu kritičnih sirovina, utrostručivši broj od 2011.

Vođen elementima kao što su Litij i grafit, ti su materijali ključni za stvaranje baterija i električnih vozila, a njihova će dostupnost biti ključna za postizanje ciljeva nulte neto emisije u cijeloj regiji. Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o europskom zakonu o kritičnim sirovinama, čiji je cilj potaknuti odgovorno vađenje unutar EU i osigurati kontinuitet opskrbe.

Ovisnost i geopolitički izazovi

Kineska dominacija nije jedini izazov s kojim se Europa suočava. Druge ključne zemlje proizvođači, kao što su Demokratska Republika Kongo (u kojem se nalaze najveće rezerve kobalt svijet) i Rusija, također igraju glavne uloge u globalna ponuda esencijalnih sirovina.

Sve veća potražnja za elektrifikacijom i dekarbonizacijom dovodi do a svjetska utrka među najjačim gospodarstvima osigurati dio opskrbe tim materijalima. Iako neke europske zemlje, posebice Španjolska, imaju dokaze o nalazištima nekoliko kritičnih sirovina, mnoge od njih se ne iskorištavaju zbog društvena opozicija i ekološki rizici uključeni u rudarstvo. Ovaj nedostatak iskorištavanja povećava zabrinutost oko buduće opskrbe.

Strateške sirovine i Latinska Amerika

Latinska Amerika zauzima istaknuto mjesto u proizvodnja sirovina, posebno litij. Regija je dom poznatima litijski trokut (smješten između Čilea, Bolivije i Argentine), što predstavlja više od 75% svjetskih rezervi ovog minerala. U tom je kontekstu uloga Latinske Amerike u globalnoj opskrbi ključna za prijelaz energije.

Međutim, iskorištavanje tih resursa predstavlja društveni i ekološki izazovi značajan. Zemlje poput Perua i Čilea ključne su u proizvodnji bakra, drugog bitnog materijala za elektrifikaciju. Ali nedostatak istraživanja i razvoja u mnogim od tih zemalja zabrinjavajući je pokazatelj, jer iskorištavanje bez odgovarajućeg upravljanja neće doprinijeti održivom razvoju lokalnih gospodarstava.

Moguće formiranje OPEM-a: Hoće li se zemlje bogate mineralima ujediniti?

Pitanje koje se opetovano javlja jest mogućnost a Organizacija zemalja izvoznica metala (OPEM), slično onome što je OPEC za sirovu naftu. Zemlje poput Kine, Demokratske Republike Kongo, Australije i Južne Afrike mogle bi formirati blok koji bi kontrolirao opskrbu kritični metali, kapitalizirajući globalnu potražnju.

Iako bi to moglo stabilizirati cijene za zemlje proizvođače, posljedice za zemlje uvoznice bile bi razorne. Europa, Japan, Južna Koreja i nekoliko drugih razvijenih gospodarstava trpjeli bi rastuće troškove i poremećaje u svojim opskrbnim lancima. To postavlja pitanja o tome kako bi trebali upravljati svojim diplomatski odnosi s tim mineralima bogatim nacijama kako bi spriječili stvaranje mogućeg kartela.

Utjecaj na okoliš i globalna pravda

Rastuća potražnja za kritičnim sirovinama ne samo da pokreće globalnu energetsku transformaciju, već također stvara ekološki i društveni pritisak bez presedana na zemlje proizvođače. Ekstrakcija minerala kao što su kobalt, litij i nikal nosi visoke ekološke troškove, od masivna sječa šuma do onečišćenja izvora vode.

S druge strane, loši radni uvjeti i kršenja ljudskih prava u regijama kao što je Demokratska Republika Kongo alarmantan su podsjetnik na proturječnosti prijelaz energije. Izazov za razvijene zemlje bit će pronaći ravnotežu između održivo rudarenjesocijalna pravda i energetska tranzicija.

La gradsko rudarstvo je alternativa koja se sve više proteže u Europi, s oporabom vrijednih metala iz odbačenih elektroničkih uređaja. Recikliranje, u kombinaciji s urbanim rudarenjem, može smanjiti primarno vađenje i ublažiti pritisak na zemlje proizvođače, dok se kreće prema više kružnom gospodarstvu.

Nema sumnje da će važnost kritičnih sirovina nastaviti rasti u nadolazećim godinama, a odluke koje zemlje donesu danas odredit će uspjeh ili neuspjeh globalne energetske tranzicije.