Moguća ugradnja velika fotonaponska postrojenja u okruženju Nacionalnog parka Sierra de las Nieves izazvala je uzbunu među istraživačima i stručnjacima. Upozorava studija koju je provelo Sveučilište u Malagi (UMA). okolišne i socioekonomske utjecaje ovih projekata, koji bi mogli ozbiljno narušiti lokalni ekosustav i gospodarstvo.
Izvješće, koje je naručio Udruga općina Sierra de las Nieves, procjenjuje učinke sedam fotonaponskih projekata planiranih u području La Jara, u općini Coín. U svojim zaključcima, istraživači savjetuju protiv masovne instalacije ovih solarnih parkova zbog njihove nepovratne negativne posljedice na teritoriju.
Utjecaj na okoliš u Sierra de las Nieves
Jedan od problema otkrivenih u studiji je efekt toplinskog otoka, što bi moglo povećati lokalne temperature za više od dva stupnja. Ovaj bi fenomen izmijenio toplinsku ravnotežu ekosustava, utječući na bioraznolikosti iz područja koje je već suočeno s ekstremnim vremenskim uvjetima.
Osim toga, izmjena na vodeni resursi je još jedna od glavnih briga. Iako je potrošnja vode ovih biljaka relativno niska, stalna uporaba za čišćenje solarnih panela mogla bi biti naporna ogroman pritisak na već oskudnim resursima u regiji.
U izvješću se također napominje da je instalacija ovih postrojenja izmijenilo prirodno otjecanje, sprječavajući filtriranje vode u tlo i utjecaj na podzemne vodonosnike. To bi, uz eroziju zemljišta koju bi izazvala izgradnja parkova, moglo imati ozbiljne posljedice za stabilnost ekosustava.
Socioekonomske posljedice
Istraživači upozoravaju da utjecaj ovih objekata ne bi bio ograničen na okoliš. I ja bih negativne učinke na lokalno gospodarstvo, istiskujući tradicionalne djelatnosti kao što su poljoprivreda i stočarstvo, koje su ključne za održivost regije.
U izvješću se ističe da bi instalacija makro solarnih elektrana jedva generirala stabilno zaposlenje. Procjenjuje se da bi ti projekti zahtijevali Jedna osoba na 100 hektara ploča, što je jednako otvaranju između 7 i 11 radnih mjesta u području La Jara. Figura beznačajan u usporedbi s zaposlenošću koju trenutno generiraju poljoprivredne aktivnosti.
Druga briga je transformacija produktivni model. Prema istraživačima, dopuštanje ovih projekata značilo bi zamjenu proizvodnje hrana zbog proizvodnje energije namijenjene, najvećim dijelom, drugim regijama, što bi ugrozilo ekonomska samodostatnost regije.
Prijedlozi i alternative
Studija ne samo da ukazuje na probleme vezane uz postavljanje fotonaponskih postrojenja, već i predlaže održivije alternative. Stručnjaci sugeriraju da bi trebalo koristiti sunčevu energiju decentralizirani modeli, gdje je proizvodnja tješnje povezana s lokalnom potrošnjom nego velikim objektima koji nepovratno mijenjaju krajolik.
Jedno od predloženih rješenja je stvaranje energetske zajednice, gdje poljoprivredna i turistička gospodarstva mogu proizvoditi vlastitu električnu energiju u manjem obimu. Ovaj pristup bi smanjio utjecaj na okoliš i promovirao bi model u kojem se ekonomska korist ostali bi u samoj zajednici.
Izvješće zaključuje da, iako je solarna energija obnovljiv i čist izvor, njezina primjena u određenim sredinama mora biti pažljivo planiran kako bi se izbjegla ekološka i ekonomska šteta. Postavljanje makroelektrana moglo bi dovesti do uništavanja zaštićenog okoliša i gubitka resursa koji bi se teško mogli povratiti u budućnosti.