Las plinski kotlovi, tako česte u tisućama domova, na vidiku su Europske unije. S nedavnim odobrenjem novih propisa kao što je Direktiva o energetskoj učinkovitosti a agenda 2030 nastoji transformirati klimatizacijske sustave prema održivije alternative. To znači da će u nadolazećim godinama doći do značajnih promjena koje će utjecati i na potrošače i na uključene industrije.
Ova radikalna promjena motivirana je potrebom da se postigne ciljeva Europskog zelenog dogovora i Pariški sporazum, ključ za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% prije 2030. S obzirom na ovaj scenarij, važno je znati ključne datume i alternative plinskim kotlovima kako bismo se prilagodili onome što dolazi.
Kraj plinskih kotlova: datumi i propisi
Europski propisi utvrđuju niz faza koje označavaju prije i poslije u korištenju plinskih kotlova. Promjena je započela s zabrana, od 2025. godine, dodjeljivati novčane potpore za ugradnju sustava temeljenih na fosilnim gorivima. Ova se mjera odnosi na kotlove na plin, dizel i ugljen, prebacujući subvencije na održivije tehnologije kao što su dizalice topline i sustava solarna toplina.
Od 2026. godine, novo kućište Neće moći ugraditi plinske kotlove. Ovaj značajan korak nastoji potaknuti elektrifikacija grijanja i promovirati korištenje obnovljive energije. Prema službenim podacima, 42% kućanstava u Španjolskoj koristi prirodni plin, što naglašava utjecaj koji će ove mjere imati na stanovništvo.
Do 2028. sve javne zgrade mora biti klimatski neutralan. To uključuje potpunu analizu životnog ciklusa u smislu utjecaja na okoliš, od izgradnje do odlaganja materijala. Do 2030. zabrana će se proširiti na sve nove stambene zgrade, ubrzavajući prijelaz na obnovljive sustave.
Što kaže EU Direktiva o energetskoj učinkovitosti?
Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EU 2023/1791) dio je zakonodavnog paketa „Prikladan za 55” i uspostavlja ambiciozne ciljeve smanjiti potrošnju energije i promicati obnovljivu energiju. Među njegovim najznačajnijim ciljevima je smanjenje finalne potrošnje energije za 11,7% do 2030., uzimajući razine iz 2020. kao referencu.
Sve zemlje Europske unije moraju ažurirati svoje nacionalni energetski planovi i klimu, navodeći kako će postići te ciljeve. Mjere uključuju poboljšanja u energetska učinkovitost zgrada, korištenje obnovljivih izvora energije kao što je aerotermalna energija i borba protiv energetskog siromaštva promicanjem pristupačne tehnologije za sve građane.
Koje alternative zamjenjuju plinske kotlove?
Jedan od najpromoviranije zamjene od strane EU je dizalica topline, koja se ističe visokom učinkovitošću i mogućnošću korištenja obnovljivi izvori energije. Ovaj sustav može proizvesti do 4 kWh topline za svaki kWh potrošene električne energije, što ga čini dugoročno ekonomičnijom i održivijom opcijom.
Aerotermalna energija, specifična vrsta toplinske pumpe, sve je popularnija kao idealno rješenje za mnoge domove. Njegova početna ugradnja može biti skuplja, u rasponu od 500 do 1.500 eura, ovisno o modelu i kapacitetu, ali niska potrošnja energije nadoknađuje početni trošak. Također se promiču hibridne tehnologije koji kombiniraju sustave grijanja s izvorima solarne energije ili zelenim vodikom.
Utjecaj na potrošače
Za one koji već imaju plinski kotao kod kuće, nema neposredne potrebe za alarmom. Oni se mogu nastaviti koristiti najmanje do 2035., pod uvjetom da se poduzmu sljedeće mjere: obvezni periodični pregledi. Međutim, ako treba zamijeniti kotao, više neće dobiti financijski poticaj da to učine drugim plinskim sustavom.
Ključno je da potrošači budu informirani o porezne olakšice dostupni za poboljšanje energetske učinkovitosti u vašim domovima. Na primjer, u Španjolskoj vlada dopušta porezni odbitak između 20% i 60% ulaganja u radove koji smanjuju potrošnju energije ili poboljšavaju energetska klasifikacija imovine.
Prednosti prelaska na obnovljive izvore energije
Odabir sustava klimatizacije koji se temelje na obnovljivoj energiji ne samo da pridonosi usklađenosti s globalne klimatske ciljeve, ali također predstavlja a značajne uštede u računima za energiju. Dizalice topline i drugi održivi sustavi značajno smanjuju ovisnost o plinu i drugim fosilnim gorivima, na koje više utječu oscilacije cijena na međunarodnom tržištu.
Osim toga, ovaj prijelaz potiče održivost okoliša, smanjenjem emisije CO2 i drugih štetnih plinova. Prema Međunarodna agencija za energijuPlinski kotlovi čine 10% globalne emisije ugljičnog dioksida, pa njihova zamjena ima izravan utjecaj na kvalitetu zraka i okoliš.
U okruženju koje se ubrzano dekarbonizira, ključno je držati se propisa i prilagoditi svoje odluke novoj stvarnosti. Iako se početno ulaganje u tehnologije kao što je aerotermalna energija može činiti visokim, ekonomske i ekološke prednosti čine ga privlačnom i održivom opcijom za budućnost.