Energetsko siromaštvo To je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu, uglavnom pogađa manje razvijene zemlje, iako ni mjesta poput Španjolske nisu imuna na ovu stvarnost. Ova pojava, koja ima veći utjecaj na one koji žive u područjima s ekstremnom klimom, prisiljava ljude na korištenje energije, bilo da se zaštite od vrućine ili hladnoće.
U tom kontekstu, nemogućnost pristupa vitalnim energetskim resursima može imati smrtonosne posljedice. Procjenjuje se da više od 7.000 ljudi umre svake godine zbog energetskog siromaštva, posebno u zemljama u kojima 20% kućanstava ne može pravilno grijati, kuhati ili rasvjetljavati.
Što je energetsko siromaštvo?
Udruga za znanosti o okolišu (ACA) definira energetsko siromaštvo kao stanje u kojem se nalaze kućanstva koja zbog nemogućnosti plaćanja računa nemaju energetske usluge u minimalnom iznosu potrebnom za podmirenje osnovnih potreba. U Španjolskoj, Nacionalni institut za statistiku (INE) izvještava da 11% obitelji, što znači oko pet milijuna ljudi, ne može održavati odgovarajuću temperaturu zimi, dok 9,4% kasni s plaćanjem računa za struju.
Ovaj fenomen nije povezan samo s nedostatkom pristupa energiji, već i sa karakteristikama domova, od kojih su mnogi neučinkoviti s energetske točke gledišta. To znači da se obitelji ne samo suočavaju s ekonomskim poteškoćama, već i da njihovi domovi zahtijevaju veću količinu energije za održavanje odgovarajuće temperature i ljeti i zimi.
Učinci energetskog siromaštva na zdravlje
Energetsko siromaštvo ne samo da utječe na ekonomiju kućanstva, već ima i a izravan utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje. Osobe koje ne mogu dovoljno grijati svoje domove izložene su povećanom riziku od razvoja bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava. Niske temperature u kući mogu uzrokovati vazokonstrikciju, što povećava krvni tlak i otkucaje srca, povećavajući mogućnost srčanog ili moždanog udara.
Osim toga, respiratorne infekcije također su češće u hladnim domovima, jer je imunološki sustav u tim uvjetima oslabljen. Najpogođenija populacija obično su starije osobe i djeca, osobito oni s već postojećim bolestima poput astme, plućne fibroze ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Zapravo, zabilježeno je da se tijekom zimskih mjeseci respiratorne i kardiovaskularne bolesti povećavaju za 20%. Kao da to nije dovoljno, mnogi su od tih domova zbog loše izolacije izloženi vlazi koja uzrokuje pojavu plijesni na zidovima i dodatno pogoršava respiratorne patologije.
Psihološki aspekti vezani uz energetsko siromaštvo
Energetsko siromaštvo također stvara a ogroman psihički stres. Neizvjesnost oko toga hoćete li moći platiti sljedeći račun za struju ili hoćete li moći grijati svoju kuću stvara visoku razinu tjeskobe i depresije. Studija Barcelonske agencije za javno zdravstvo procjenjuje da 10,7% ljudi koji žive u situacijama energetskog siromaštva ima simptome depresije, što je više nego dvostruko više od prosjeka opće populacije sa simptomima depresije u Španjolskoj, koji iznosi 4,7%.
Ova situacija ranjivosti također utječe na društvene živote ljudi. Mnogi od njih, budući da nemaju pristup osnovnim resursima, radije se izoliraju, što dodatno pogoršava njihov mentalni zdravstveni status. Starije žene, obitelji s jednim roditeljem i migranti su skupine koje su najosjetljivije na energetsko siromaštvo. Nadalje, budući da su ekonomski ograničena, mnoga kućanstva nemaju pristup drugim bitnim uslugama kao što su dobra hrana ili školski pribor za djecu, što stvara začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.
Ekstremni slučajevi i društvene akcije
Primjer blizak ovoj situaciji je onaj Rose, 81-godišnje žene koja je umrla u požaru izazvanom svijećom koju je koristila za osvjetljavanje. Rosa nije mogla platiti račun za struju i ovisila je o svijećama koje su osvjetljavale njezin dom. Nažalost, ovakve vrste tragedija nastavit će se događati sve dok se ne poduzmu učinkovite mjere protiv energetskog siromaštva.
Organizacije poput Crvenog križa i Messengers for Peace osudile su kritičnu situaciju u kojoj žive tisuće obitelji. U 2020. Crveni križ pomogao je platiti više od 30.000 računa za struju, plin i vodu, izdvojivši više od 4,3 milijuna eura kako bi spriječio da kućanstva ostanu bez pristupa ovim osnovnim uslugama. Međutim, situacija je i dalje alarmantna, osobito zimi, kada smrtni slučajevi povezani s energetskim siromaštvom značajno rastu.
Mjere i rješenja energetskog siromaštva
Za suzbijanje energetskog siromaštva provode se razne mjere, npr električni socijalni bonus, koji se dodjeljuje ugroženim obiteljima ili obiteljima s niskim primanjima. Time se smanjuju troškovi računa za struju, iako se mnogi stručnjaci slažu da je ta pomoć nedostatna. Socijalni bonus ne dopire do svih obitelji i mnoge osobe s neregularnim statusom isključene su iz ove pomoći.
Osim toga, velike elektroenergetske tvrtke kao što su Endesa i Iberdrola potpisale su sporazume s javnim subjektima i nevladinim organizacijama kako bi spriječile prekid opskrbe najugroženijih ljudi tijekom zimskih mjeseci. Međutim, energetsko siromaštvo i dalje postoji i zahtijeva dugoročniju akciju.
Kućna rehabilitacija Bitno je poboljšati energetsku učinkovitost domova i time smanjiti izdatke za grijanje i hlađenje. Procjenjuje se da u Španjolskoj postoji oko dva milijuna domova koji ne zadovoljavaju minimalne standarde energetske učinkovitosti, što znači da te zgrade troše više energije za održavanje odgovarajuće temperature. U okviru Europskog tjedna borbe protiv energetskog siromaštva procijenjeno je da će samo za sanaciju tih zgrada biti potrebno više od 13.000 milijardi eura. Dugoročno, ova bi mjera pridonijela ne samo suzbijanju energetskog siromaštva, već i smanjenju emisije CO2, smanjenjem potreba za energijom.
Također je bitno ubrzati prijelaz prema obnovljive energije. Zajednička vlastita potrošnja i energetski suverenitet su održiva alternativa, jer omogućuju kućanstvima da generiraju vlastitu energiju iz obnovljivih izvora, poput sunca, što bi smanjilo ovisnost o elektrodistribucijama i niže račune.
Potreba za strukturnom promjenom
Organizacije poput Španjolskog društva za epidemiologiju inzistiraju na tome da se energetske usluge ne bi trebale shvatiti kao roba, već kao osnovno dobro za život, zdravlje i dobrobit ljudi. Energetsko siromaštvo nije samo ekonomski problem, već i temeljno ljudsko pravo koje vlade moraju jamčiti. Kao što se posljednjih godina pokazalo, gospodarska, socijalna i klimatska kriza samo su pogoršale ovu situaciju. Stoga sve poduzete strukturne mjere moraju biti usmjerene na jamčenje univerzalnog pristupa energiji na održiv i pravedan način.
Mora se uspostaviti plan obuke za prepoznavanje i rješavanje slučajeva energetskog siromaštva, uključujući zdravstvene centre, socijalne službe i stambene urede da rade zajedno. Samo koordiniranim djelovanjem javnog sektora, društvenih organizacija i energetskih kompanija moći ćemo se učinkovito boriti protiv energetskog siromaštva i zajamčiti svim ljudima pristup sigurnom i pristojnom domu.